morske kornjače
|
|
morske kornjače |
Morske kornjače su jedini gmazovi koji naseljavaju Jadransko more. Kao i kopnene kornjače, spadaju u drevni red Chelonia.
| Sve morske kornjače se razmnožavaju na
pješčanim žalima. 150 do 200 jaja liježu u rupe iskopane u pijesku. Kako
su pješčane plaže omiljena izletišta ljudi, uznemiravanje kornjača pri
polaganju jaja te kasnije uništavanje jaja i legla ostavili su katastrofalne
posljedice na populacije morskih kornjača u cijelom svijetu.
Kornjače često stradavaju i u ribarskim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, kornjače moraju izlaziti na površinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjača relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Ugrožavaju ih i motorne brodice, komercijalno iskorištavanje njihova mesa, jaja i oklopa te, naravno, zagađenost mora. |
|
Zbog tako jakih negativnih antropogenih učinaka pala je brojnost populacija svih morskih kornjača, pa su stoga sve one strogo zaštićene hrvatskim propisima i međunarodnim konvencijama (Zakon o zaštiti prirode NN 30/94, Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) NN 47/95). U Jadranu se mogu naći tri vrste morskih kornjača, iako u vrlo malom broju.
sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea)
Sedmopruga usminjača živi u toplim i umjereno toplim morima, a u Jadranu i Sredozemnom moru vrlo je rijetka. Duga je do dva metra, a može težiti i do 350 kg. Za razliku od drugih kornjača usminjače nemaju tvrdi, kompaktni oklop, već je on kožnat, s mozaikom malih kostiju. Tijelo joj je tamno smeđe boje sa svijetlim mrljama. Hrani se uglavnom salpama i meduzama, ali i drugim morskim životinjama i biljkama.
| Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Dermochelys coriacea iznosi 40 000,00 Kn. |  |
glavata želva (Caretta caretta)
Glavata želva također živi u toplim i umjereno toplim morima. Hrani se ježincima, spužvama, rakovima i mekušcima. Duga je do 1 metra, a boja tijela joj varira između smeđe i smećkasto-crvene boje.
Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj. Pretpostavlja se da rijetko i u iznimnim slučajevima liježu jaja na pješčanim plažama nekih otoka južne Dalmacije.
 |
Procijenjeno je da se godišnje u komercijane svrhe ulovi oko 2 500 glavatih želvi. Ako se na umu ima da je cijela mediteranska populacija procjenjena na 5 000 spolno zrelih jedinki, ovakav ulov ima katastrofalne posljedice za ovu vrstu. Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Caretta caretta iznosi 35 000,00 Kn. |
golema želva (Chelonia mydas)
Golema želva živi u toplijim morima, a u Sredozemlju i Jadranu vrlo je rijetka. Hrani se morskim biljkama i životinjama. Duga je do 1,5 metar. Tijelo joj je maslinasto zelene ili sivo-smeđe boje pa ju zovu i zelena kornjača. Kao i glavata želva, česta je meta komercijalnog krivolova.
Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Chelonia mydas iznosi 40 000,00 Kn
 |
   |
 |
| ronjenje i podvodni ribolov | besplatne razglednice | zaštićene vrste i staništa |
| projekt “Informiranje i edukacija o zakonskoj zaštiti mora i priobalja Hrvatske” | |
 |
BIUS – Udruga studenata biologije u suradnji s nevladinim udrugama Thais, Larus, Sunce, Dub i Eko-Liburnija |
| u iznosu od 24 000 kuna, projekt financira Ured vlade Republike Hrvatske za udruge |
Zadnja izmjena: 26.07.2001.
